Kalkulator poreza na dobit

Kako funkcionira porez na dobit u Hrvatskoj

Porez na dobit (hrv. porez na dobit) u Hrvatskoj nema jedinstvenu stopu za sve poduzetnike — sustav ima dva stupnja koji ovise o godišnjem prihodu (prihodi) ostvarenom u poreznom razdoblju. Ako je prihod do 1.000.000 € (uključivo), na cijelu oporezivu dobit primjenjuje se stopa od 10 %. Ako prihod prijeđe tu granicu, stopa poreza raste na 18 % — i to na kompletnu dobit, ne samo na dio iznad praga.

Ovo je ključna razlika koju treba razumjeti: prag od 1.000.000 € nije marginalan (kao kod nekih progresivnih poreznih sustava gdje se samo dio iznad granice oporezuje višom stopom), nego djeluje kao "cliff" (rubni) prag. Cijela dobit poduzeća oporezuje se stopom koja odgovara razini prihoda — 10 % na sve ili 18 % na sve. Hrvatska ne primjenjuje nikakav lokalni, županijski ili općinski porez na dobit; porez na dobit je isključivo nacionalni porez koji se prijavljuje na Obrascu PD.

Stope poreza na dobit u 2026.

Tablica prikazuje stope koje vrijede za poreznu godinu 2026. Kalkulator automatski odabire ispravnu stopu na temelju godišnjeg prihoda koji unesete — nije potrebno sami određivati koji se stupanj primjenjuje.

Primjer izračuna

Pogledajmo dva konkretna primjera koji pokazuju koliko snažno prag od 1.000.000 € utječe na konačni iznos poreza:

• Poduzeće A — prihod 900.000 € (ispod praga): dobit od 100.000 € oporezuje se stopom od 10 %, pa je porez na dobit 10 % × 100.000 € = 10.000 €.
• Poduzeće B — prihod 1.100.000 € (iznad praga): iako je dobit identična, 100.000 €, prihod je prešao prag od 1.000.000 €, pa se cijela dobit oporezuje stopom od 18 %: 18 % × 100.000 € = 18.000 €.

Oba poduzeća imaju istu dobit od 100.000 €, ali Poduzeće B plaća dvostruko veći porez samo zato što je njegov prihod za 200.000 € viši od prihoda Poduzeća A. Ovo je suština "cliff" efekta: malo povećanje prihoda preko praga ne povećava porez postupno (marginalno), nego udvostručuje poreznu stopu na cijelu dobit. Poduzetnici koji su blizu praga od 1.000.000 € prihoda trebaju biti posebno pažljivi jer prekoračenje granice može poništiti korist od dodatnog prihoda.

Zamislite i treći, granični slučaj: poduzeće s prihodom od 1.000.001 € — samo jedan euro iznad praga. Iako je razlika u prihodu u odnosu na poduzeće s točno 1.000.000 € prihoda beznačajna, porezna stopa na cijelu dobit skače s 10 % na 18 %. Upravo zato je važno da poduzetnici koji planiraju rast prihoda blizu granice od 1.000.000 € unaprijed procijene hoće li dodatni prihod stvarno biti isplativ nakon što se uzme u obzir viša porezna stopa na kompletnu dobit, a ne samo na dio iznad praga.

Dodatni porez na neočekivanu dobit za 2026.

Uz standardni dvostupanjski porez na dobit, Vlada je za 2026. u okviru antiinflacijskog paketa najavila i dodatni porez na dobit (poznat i kao "porez na prekomjerne marže" ili "porez na ekstraprofit") — namet od 50 % na dio bruto dobiti koji potječe od povećanja marže za više od 15 % iznad prosjeka razdoblja 2023.–2025. Ovaj se namet odnosi na srednja i velika poduzeća, dok su izvoznici s više od 50 % prihoda ostvarenog u inozemstvu izuzeti. Konačni zakonski parametri (točna definicija osnovice, pragovi veličine poduzeća, datum stupanja na snagu) u trenutku pisanja još nisu potvrđeni u konsolidiranom obliku od strane Porezne uprave, pa ih treba smatrati privremenima. Ovaj kalkulator ne modelira ovaj dodatni, uvjetni namet — prikazuje samo standardni porez na dobit od 10 % ili 18 %.

Što konkurenti pogrešno rade

Velik broj online kalkulatora poreza na dobit u Hrvatskoj pogrešno primjenjuje prag od 1.000.000 € kao marginalnu granicu — odnosno oporezuju samo dio dobiti koji "odgovara" prihodu iznad praga po stopi od 18 %, a preostali dio po 10 %, slično kao kod progresivnog poreza na dohodak. To je pogrešno. Prema službenim pravilima Porezne uprave, cijela oporeziva dobit oporezuje se jednom stopom koja ovisi o ukupnom godišnjem prihodu — nema djelomičnog (marginalnog) obračuna. Ova pogreška nije samo teoretska: za poduzeće s dobiti od 100.000 € i prihodom neposredno iznad 1.000.000 €, marginalni (pogrešni) pristup dao bi porez tek malo veći od 10.000 €, dok je stvarna obveza prema pravilima Porezne uprave 18.000 € — razlika od gotovo 8.000 € koja izravno pogađa poduzetnika ako se osloni na netočan alat. Poduzeća koja se oslanjaju na takve pogrešne kalkulatore mogu značajno podcijeniti svoju stvarnu poreznu obvezu ako im prihod prelazi 1.000.000 €.

Povezani alati i susjedne zemlje

Za izračun neto plaće zaposlenika ili vlasnika d.o.o. koristite naš kalkulator plaće, a za osobni porez na dohodak pogledajte kalkulator poreza na dohodak. Ako uspoređujete porezno okruženje u regiji, korisni mogu biti i kalkulatori poreza na dobit susjednih zemalja: slovenski kalkulator poreza na dobit, mađarski kalkulator poreza na dobit i austrijski kalkulator poreza na dobit.

Ažurirano i odricanje od odgovornosti

Porezna godina: 2026. Zadnje ažuriranje: srpanj 2026. (2026-07-01). Izvori: Porezna uprava Republike Hrvatske, Zakon o dodatnom porezu na dobit te PwC Worldwide Tax Summaries — Croatia.

Ovaj kalkulator daje isključivo informativnu procjenu i ne predstavlja porezni savjet. Stvarna porezna obveza ovisi o individualnim okolnostima (npr. porezne olakšice, gubici iz prethodnih razdoblja, status izvoznika, primjena dodatnog poreza na prekomjerne marže). Za točnu procjenu vaše situacije obratite se ovlaštenom računovođi, poreznom savjetniku ili Poreznoj upravi.