Predlošci memoranduma tvrtke — besplatno i online
Odaberite predložak i uredite ga izravno u pregledniku, u A4 formatu prilagođenom hrvatskoj omotnici s prozorčićem. Bez registracije i vodenog žiga, memorandum s ispravnim ZTD podacima izvozite u PDF ili Word za par sekundi.
- Classic Serif
- Modern Sans
- Minimal
- Bold Header
- Formal Centred
- Compact Modern
- Elegant Accent
- Corporate Blue
- Rule Only
- Colour Block
- Traditional
- Clean Grid
- Slate Panel
- Warm Amber
- Forest Serif
- Burgundy Formal
- Slate Baseline
- Sky Light
- Charcoal Centred
- Teal Serif
- Midnight Footer
- Sand Letterpress
- Crimson Line
- Emerald Banner
- Navy & Gold Crest
- Plum Split Band
- Terracotta Sidebar
- Sage Minimal
- Deep Ink Banner
- Copper Serif
- Mint Two-Tone
- Graphite Rail
- Oxford Formal
- Blush Editorial
- Steel Wordmark
- Olive Frame
- Indigo Split Footer
- Cobalt Asymmetric
- Stone Quiet
- Aubergine & Gold
- Taupe Arc
- Ivory Wave
- Sand Dune
- Forest Canopy
- Navy Corner
- Plum Quarter
- Blush Petal
- Coral Diagonal
- Slate Ribbon
- Azure Swoosh
- Emerald Arc
- Teal Crest
- Stone Side
- Mono Circle
Memorandum tvrtke: što zakon traži i kako ga izraditi ispravno
Pretraga „memorandum tvrtke“ u Hrvatskoj danas vodi na jedno od dvoje: blog članak koji točno objašnjava što zakon traži, ali ne nudi ni jedan predložak za preuzimanje, ili tiskaru koja prodaje gotov dizajn tek uz narudžbu fizičkog tiska. WPS Office nudi predložak, ali tek nakon instalacije desktop programa, a naslov mu glasi „Šablon za poslovni memorandum“ — riječ „šablon“ nije hrvatska, nego srbizam koji je u tekst ušao strojnim prijevodom; ispravna hrvatska riječ je predložak. Canva, najveći svjetski alat za dizajn, nema hrvatsku stranicu za memorandume uopće — hrvatska riječ memorandum ne postoji nigdje na canva.com, pa tko god je ispravno utipka, Canvu ni ne pronađe.
Ova galerija popunjava tu prazninu: predložak odaberete i uredite izravno u pregledniku, u A4 formatu, bez registracije i bez vodenog žiga, a podnožje se automatski slaže prema podacima vaše tvrtke — tvrtka, sud registra i MBS, OIB, IBAN — točno onako kako to hrvatska poslovna praksa i članak 21. Zakona o trgovačkim društvima očekuju. Ispod je pregled što zakon doista traži, kako izgleda uvriježeni format papira i zašto je ovo brže i točnije rješenje od Worda, Canve ili lokalne tiskare.
Obavezni podaci na memorandumu — čl. 21. ZTD-a i zasebni zakon o OIB-u
Osnova je članak 21. stavak 4. Zakona o trgovačkim društvima (ZTD): na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju biti otisnuti tvrtka, sjedište, sud kod kojega je društvo upisano u sudski registar i broj pod kojim je upisano (MBS — matični broj subjekta), te naziv i sjedište banke kod koje se vodi račun, s brojem tog računa (IBAN). Ista obveza vrijedi i za internetsku stranicu društva. Za društva kapitala — d.o.o., j.d.o.o., d.d. — stavak 5. istog članka dodaje iznos temeljnog kapitala s naznakom je li u cijelosti uplaćen, a za d.d. i ukupan broj izdanih dionica, te prezimena i barem jedno ime članova uprave. Za javna trgovačka društva i komanditna društva (stavak 6.) navode se imena svih članova koji osobno odgovaraju za obveze društva.
Ovdje se većina hrvatskih članaka na temu spotakne: OIB se navodi na gotovo svakom memorandumu u praksi, ali OIB nije propisan člankom 21. ZTD-a. Njegova obveza dolazi iz posve drugog zakona — Zakona o osobnom identifikacijskom broju, članak 6. stavak 1. točka 2., koji nalaže navođenje OIB-a na ispravama koje se koriste u obavljanju djelatnosti (računima, potvrdama i sličnim ispravama). U praksi se OIB zbog toga uvijek dodaje i na memorandum, ali tvrdnja da to nalaže ZTD nije točna — riječ je o dva odvojena propisa koja se u praksi kombiniraju, a ne o jednom članku koji sve obuhvaća. Ova razlika nije cjepidlačenje: tko traži pravnu osnovu za OIB u čl. 21. ZTD-a, neće je pronaći, i to je uobičajena zabuna koju smo namjerno razdvojili u ovom vodiču.
Za obrt vrijedi drugi propis: Zakon o obrtu, čl. 19., prema kojem tvrtka obrta sadrži naziv obrta, oznaku obrta te ime i prezime obrtnika, uz sjedište. Umjesto suda registra i MBS-a, obrtnik navodi nadležni ured državne uprave u županiji (odnosno ured Grada Zagreba) u čiji je obrtni registar upisan, te MBO (matični broj obrta). Obrt ne navodi temeljni kapital niti članove uprave — ta polja jednostavno ne postoje u obrtničkom sustavu.
Za pisma postojećim poslovnim partnerima s kojima je prepiska već započeta, čl. 21. st. 7. dopušta skraćeni papir sa samo tvrtkom i sjedištem — ali st. 8. izričito propisuje da se narudžbe uvijek smatraju poslovnim pismom u smislu stavka 4., pa se ta iznimka ne odnosi na narudžbenice. Zbog toga ovaj alat nudi dvije razine: puni memorandum s cjelovitim podnožjem za prvi kontakt, ponude i narudžbe, te skraćeni memorandum za tekuću prepisku s postojećim partnerima.
A4 format i podnožje — uvriježena praksa, ne certificirana norma
Za razliku od Njemačke (DIN 5008), u Hrvatskoj ne postoji hrvatska norma (HRN) niti hrvatska prilagodba ISO 3535 koja bi propisivala raspored memoranduma. Državni kurikulum za zanimanje poslovni tajnik to i izravno kaže: margine od 3 cm lijevo te 2,5 cm gore, dolje i desno koje se uče u školi izričito su označene kao preporuka, ne norma — u praksi se najčešće koriste jednake margine od 2 cm sa sve četiri strane. Ovaj alat zato ne tvrdi usklađenost s bilo kojim imenovanim standardom; predlošci su izrađeni na A4 formatu (210 × 297 mm), s marginama koje odgovaraju uvriježenoj hrvatskoj poslovnoj praksi, a ne izmišljenoj certifikaciji.
Ono što jest jasno propisano jest sadržaj, ne geometrija: zaglavlje i podnožje zajedno čine jednu pravnu cjelinu, a upravo u podnožju — pri dnu lista, sitnim slovom — stoji zakonom tražena kombinacija tvrtke, suda i MBS-a, OIB-a, temeljnog kapitala i IBAN-a s nazivom banke. To je jedini stvarno propisan element cijelog dokumenta, i upravo je to polje koje se u ovom alatu automatski slaže prema podacima koje unesete, umjesto da ga sami ručno oblikujete redak po redak.
Za omotnicu s prozorčićem hrvatski propis (Pravilnik o općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga) regulira dimenzije DL, C6/5 i C7/6, s time da prozorčić može biti i lijevo i desno — predlošci u galeriji drže adresno polje čisto s obje strane kako bi pristajali u oba tipa omotnice.
Zašto je ovo bolje od Word predloška, Canve ili lokalne tiskare
Word predložak zahtijeva da sami ručno namjestite margine, adresno polje i podnožje sa zakonskim podacima — a najbliža poznata hrvatska alternativa, WPS Office, uopće nema ugrađenu svijest o čl. 21. ZTD-a i traži instalaciju desktop aplikacije prije nego što uopće vidite predložak. Osim toga, naslov te stranice glasi „Šablon“, riječ koja u hrvatskom jeziku nije ispravna — pravilan izraz je predložak, a WPS-ov tekst mjestimično prelazi s jedne riječi na drugu unutar iste stranice, jasan trag strojnog prijevoda.
Canva u hrvatskom jeziku memorandume kao proizvod uopće ne nudi: njezina galerija za letterheads postoji na 22 jezične inačice, ali hrvatski među njima nije jedan od njih, a hrvatska adresa canva.com/hr_hr/letterheads/templates/ ne postoji i preusmjerava na naslovnicu. Tko na hrvatskom pretraži točnu riječ za proizvod koji Canva prodaje, Canvu jednostavno ne može pronaći.
Lokalna tiskara (printshop.hr, Novival, Printaonica) rješava samo fizički ispis — predložak, uređivanje i prilagodba tvrtki nisu njihov posao, a plaćate količinu araka bez obzira treba li vam deset komada ili tisuću. Ovaj alat prati suprotan pristup: uređujete izravno u pregledniku, bez registracije i bez vodenog žiga, a gotov dokument preuzimate odmah kao PDF ili Word datoteku, spreman za slanje e-poštom ili ispis na vlastitom pisaču.
